Fleksibilni radni angažmani kao ključ za optimizaciju tržišta rada bile su u fokusu današnjeg panela održanog u okviru XXIII Međunarodnog simpozija Brid(g)e, koji organizuje konsultantska kuća Revicon u periodu 12-14. juni u Neumu.
Deficit kvalifikovane radne snage, uzrokovan strukturnim problemima, potrebama tržišta rada i masovnim odlaskom bh. građana u zemlje EU, posebno je izražen posljednjih godina. Nedavne promjene Zakona o radu u Federaciji BiH, koje omogućavaju poslovni angažman redovnih studenata, predstavljaju pomak naprijed.
„Prije svega, mislim na zadržavanje mladih ljudi, najkvalitetnijeg i najvažnijeg dijela našeg društva, koji će imati priliku da steknu radne navike, osiguraju finansijska sredstva i olakšaju roditeljima. S druge strane, poslodavci će moći angažovati mladu i kvalitetnu radnu snagu,” istakao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, uvodničar na panelu.
Sljedeći korak u unapređenju radnog zakonodavstva koje resorno Ministarstvo planira je donošenje Zakona o posredovanju u zapošljavanju.
„Ovim zakonom razdvajamo aktivne od neaktivnih tražilaca posla. Predložili smo i promjene u radu kantonalnih i federalnih službi za zapošljavanje, kako bi bolje odgovorile na potrebe nezaposlenih. Ovaj zakon će biti pred zastupnicima na narednoj sjednici, 26. juna,” dodao je Delić.
Arnela Muhotić-Bjelica, pravna savjetnica za radno pravo i zaštitu na radu, Revicon, ističe da je ovo korak u pravom smjeru.
„Struka uviđa potrebu i prednosti usvajanja nove metodologije evidentiranja broja nezaposlenih. Na taj način, kreira se jasna slika potreba tržišta rada i, na osnovu toga, adekvatna politika zapošljavanja. Trenutno imamo paradoks da je oko 330,000 osoba evidentirano kao nezaposleno, dok poslodavci traže između 30,000 i 50,000 radnika, i rješenje traže u angažovanju strane radne snage” naglasila je Muhotić-Bjelica.
Kad je riječ o zapošljavanju stranaca, poslodavci se suočavaju s brojnim birokratskim preprekama. „Potrebni su nam, između ostalog, fleksibilniji zakoni koji omogućavaju brže zapošljavanje stranih radnika, bez dugotrajnih procedura dokazivanja nedostatka domaće radne snage, kao i digitalizacija procesa podnošenja zahtjeva i izdavanja radnih dozvola,” naglasio je Branislav Mojević, ekspert za migracije iz Službe za poslove sa strancima BiH.
Kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH ove godine iznosi 6,073, od čega 4,295 u FBiH, 1,400 u RS i 378 u BD BiH. Od ukupnog broja, 2,450 se odnosi na produženje prethodno izdatih dozvola.
„Godišnja kvota radnih dozvola za 2024. godinu je značajno povećana u odnosu na prošlogodišnju, koja je iznosila 3,995 dozvola. S obzirom na to da poslodavci traže između 30,000 i 50,000 radnika, jasno je da odobrene kvote mogu samo djelimično zadovoljiti potrebe za radnom snagom,” naglašava Mojević.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike se nadaju da će do kraja godine definisati potrebne izmjene Zakona o radu, koji će bolje odgovoriti na nove trendove, poput hibridnog rada, fleksibilnijeg radnog vremena, godišnjih odmora, digitalizacije, freelance profesije, itd.
„Važno nam je da te promjene obuhvate i prava radnica, kako bi mogle ostvariti svoj puni kapacitet i bolje uskladiti privatni i poslovni život. Prioritet su nam i prava radnika u privatnom sektoru, koja su ugrožena u odnosu na javni sektor. Pojednostavljeno, naša obaveza je uskladiti ovo zakonodavstvo sa standardima EU,” zaključio je Delić.